Spomenik Friedricha Schillera
Friedrich Schiller

Strateške studije
Novosti
Pokret mladih (LYM)
Publikacije
Kontakt
e-mail
Links



Odlomak iz prijevoda članka Lyndona LaRouchea, mlađeg objavljenog u EIR-u br. 32 od 12 kolovoza 2005.

KAKVA SLAVA U CIJENI?

Greenspan, Seneca i njihova kupelj

[.....]

Da bismo počistili prostor za potrebnu raspravu ovog sklopa povezanosti iskopajmo se iz bjelodane baruštine jalovih argumenata. Odstranimo sad irelevantni ali česti problem koji se već dugo povlači u diskusijama, t.j. otarasimo se Karla Marxa kao ekonomiste.

Kako je lord Palmerston koristio svog Karla Marxa

Glavni izvor problema koje je marksizam glede toga prouzrokovao je taj što se većina europskih ekonomista, kao poznati Karl Marx, dala do kraja nasamariti prihvaćajući djetinjasto slijepo vjerovanje u "znanstvenu istinitost" anglo-holandske liberalne dogme kako ju je razložila Haileyburyjska škola Britanske Istočno-indijske tvrtke. Dok je Marx ustvari u priličnoj mjeri lutao na sve strane glede ekonomije, prije nego što ga je Urquhart iz Britanskog muzeja, agent britanske obavještajne službe uzeo za ruku i priredio mu prikladni popis lektire, njegova gledišta, razložena u Svesku I njegovog Kapitala predstavljaju pokušaj sustavnog prikazivanja jezgre sakupljenih bitnih sastojaka raznih doprinosa mletačkih, fiziokratskih, britanskih i drugih redukcionista (na pr., empiričara) bosanskom loncu britanskih doktrina glede političke ekonomije.

Kasnija dva i više svezaka tog rada, koje je izdao urednik Frederick Engels predmet su sam po sebi, koji nas ne treba ovdje opterećivati na pomniju pažnju. Bitna stvar o tim kasnijim radovima je da je pod kontrolnim uplivom Britanca Fredericka Engelsa Marx bio opetovano odvraćan od Američkog sustava političke ekonomije, prvo u jednom napadu, proturenom od Engelsa, protiv Friedricha Lista, te kasnije, opet od Engelsa, protiv vodećeg svjetskog ekonomiste Henryja C. Carey-ja, i općenito protiv rada Američkog ministra financija Alexandera Hamiltona. Uz pomoć Engelsovog čuvanja ovaca, t.j. Marxa na taj način, Marxov vlastiti proizvod bio je uvijek alternativna roba sorte Britanskog sustava. Karl Marx nije nikad pokazao shvaćanje prave moderne fizičke znanosti ili ekonomije, izvan granica za koje su nasamareni marksisti uporno tvrdili—često, čak i bezrazumno pjevajući hvalospjeve—da je jedina znanstvena ekonomija prije rada samog Marxa, bila filozofski svinjac često naznačen empiričarskim "Prosvjetiteljstvom". Obično su samoproglašeni "marksisti" jednostavno poricali postojanje svega na svijetu izvan granica svog zapravo kultnog odabira kanonski potvrđenih štiva. Vlastito Marxovo žaljenja vrijedno neznanje fizičke znanosti, a isti tako i predhistorije i povijesti posebice Američkog sustava, tipičan su primjer golemog razmjera znanstvene nepismenosti koja prevladava tradicijom Marxa i većine njegovih samoproglašenih sljedbenika do današnjeg dana.

Mnogo toga bi se moglo reći o Marxovom odgoju. Nekoliko najvažnijih točaka dovoljni su u naše svrhe ovdje.

Najbitnija stvar, u početku, bila je da se Marx rodio u krugu u ovom slučaju smještenom u drevnom rimskom glavnom gradu Trieru, u kojem su vođe zajednice bili, u određeno vrijeme, simpatizeri Američke revolucije a dobar primjer toga bio je Hugo Wyttenbach, vodeća intelektualna ličnost tog vremena, koji je slučajno bio Marxov najvažniji učitelj i autoritet u pitanju reda Bratstva zajedničkog života na gimnaziji gdje je Marx maturirao.

Međutim mladi Karl Marx zapao je, s mnogima iz svog demoraliziranog pokoljenja, u posljedice moralnog propadanja svog vremena, a dobri primjer tog bio je spoj posljedica Francuskog terora, Napoleonskih ratova, Bečkog kongresa 1815. godine, Metternichovi gotovo fašistički dekreti, i utjecaj odvratnog G.W.F. Hegela kao dopisnika i štićenika princa Metternicha. Ustvari, u svim svojim objavljenim djelima, a ja sam se morao baviti većinom njih u prošlosti, Karl Marx, iako katkada briljantan unutar granica te lažnosti sastava koja se može prepoznati u njegovom literarnom radu i znanim osobnim druženjima, nikad nije uzeo u obzir nijedan znanstveno kompetentni izvor, nego radeći kao lakovjerni ideolog ograničio je svoju pažnju prvenstveno na izvore koji su doveli do toga da ogrezne u metodološku ideologiju anglo-holandskog liberalnog Prosvjetiteljstva sljedbenika mletačkog Paola Sarpija.

Kad je otac Heinrich odveo mladog Karla Marxa sa sveučilišta u Bonnu zbog Marxovog pokvarenog osobnog života ondje, poslao ga je u Berlin da studira pravo pod zloglasnim, desničarskim ideologom Savignyjem, istim Savignyjem koji je bio suučesnik u lošem upravljanju tim sveučilištem zajedno s bijednim kreatorom buduće fašističke države, Hegelom. Tamo su Marxa uvukli u ljevičarsku Hegelovsku operaciju britanske obavještajne službe znanu kao "Mlada Njemačka", u to vrijeme ogranak Mlade Europe§ koju je vodio Mazzini dok je on sam bio sasvim pod kontrolom lorda Palmerstona. Unatoč prijateljskim osobnim upozorenjima Heinricha Heinea o stvarnosti unutar organizacije Mlade Europe, Marx je završio u Londonu gdje je ostao ustvari, prodana duša lorda Palmerstona do Palmerstonove smrti i izravno pod-špijun, za Palmerstona, kod Giuseppea Mazzinija koji je osobno, javno postavio Marxa za vođu organizacije kasnije poznate kao Prva Internacionala.

Mnogo bi se raznih stvari moglo reći o marksizmu, stvari koje se razlikuju ovisno o ruci u koju je to nasljeđe slučajno dopalo u raznim mjestima i vremenu. No, s teoretske strane markistička ekonomija i njene političke posljedice u biti su u svim svojim aksiomatskim odlikama izdanak sveobu-hvaćen mehanističkim anglo-holandskim liberalnim sustavom i racionalizacija defi-nicija, aksioma i postulata tog sustava. Stoga popularna prazna naklapanja koja nastoje smjestiti modernu povijest na polici knjižnice između pridrživača knjiga Adama Smitha i Marxa pod današnjim svjetskim prilikama, spadaju uglavnom u divovsku prijevaru u kojoj nema nikakvih iskupljujućih vrlina u suvremenim prilikama naročito pod sadašnjim prilikama svjetske krize.

[preuzimanje/download whole document - 1,5 mb]