Postavljene su LYM-ove Web-stranice o Gaussovom radu da ih svijet vidi i istražuje!

25. ožujka 2008. (LPAC) Događaji oko nacionalnih izbora, naročito u Sjedinjenim Državama pokazuju sklonost buđenju dramatski povećanog osjećaja optimizma, kao i povišeno zanimanje za nužne odlike umijeća vođenja [države i dr.] u glavama običnog puka. Glede toga u našim [američkim] predsjedničkim izborima u 2008. godini, u pitanju je najveće dostignuće ljudske civilizacije do sada: moderna, suverena država nacija. Kao divovski i veličanstveni planinski lanac, raskoljen i isklesan brižnom rukom geološkog vremena, zamisao i ostvarenje države nacije odraz je složnog i oduševljenog rada tisuća ljudi, muško i žensko, tijekom nekoliko zadnjih tisuća godina. Platon, jedan od otaca utemeljitelja tog dostignuća, priziva nam na pamet jedan od najvažnijih sastojaka države nacije u dijalogu Republika. On kaže Glaukonu: „... našim ćemo gradom vladati mi i vi budnih umova, a ne kao većina gradova sada, koje nastanjuju i vladaju im mračno kao u snu ljudi koji ratuju jedan protiv drugog zbog sjena i svađaju se zbog položaja kao da je to veliko dobro“.

U raspravi tog dijaloga koja slijedi, kao i u našem sadašnjem vremenu postavlja se pitanje, „kojim bismo sredstvima to postigli?“ Suprotno bijegu u isprazan svijet sjena, svijet užitka i zabave bez duše, znanog nekima po imenima 'MySpace', (no, kao i koncepcija sotone može imati mnoga druga imena uključujući 'Bebo', 'Facebook', i sve druge slabije znane pukotine 'internetskog umreženja') Platon potiče na proučavanja koja će oplemeniti um za što bolje promišljanje istine. Poslušavši zvuke znanja iz starine, znanje Pitagorejaca, Platon se poziva na proučavanje aritmetike, geometrije (i stereometrije), astronomije i harmonije, kao odsudnih u poticanju misli i obrazovanja istinskog vođe u društvu. Te koncepcije ne smiju se pobrkati s bezvrijednom školskom nastavom predmeta koji možda nose isto ime u većini obrazovnih ustanova danas. Platonova koncepcija aritmetike bila je ono što „prisili dušu na uporabu čiste misli imajući u vidu samu istinu“, putem proučavanja broja i paradoksa u vezi s njim: jedan i mnogi. Pod proučavanjem geometrije Platon je mislio na učenika koji treba razmatrati „znanje vječno postojećeg“, a u astronomiji proučavanje onih gibanja koja „se mogu shvatiti razumom i razmišljanjem, ali ne vidom “. Na kraju, ali ne manje važno, „kao što su oči sačinjene za astronomiju, [na taj način] uši su sačinjene za pokrete harmonije.“

Ovu zamisao četverostruke potrage za istinom kasnije su prozivali kao pitagorejsko-platonsku ideju 'Quadrivium-a“. Uistinu proučavanjem djela i nutarnjeg rada uma Carla F. Gaussa naš skup je pronašao da su otkrića proizvod dijeljenog viđenja prirode svemira. Mnogi su pokušali secirati i razvrstati u posebne odjeljke Gaussove radove, pa su neki njegov genij pripisivali „super-ljudskoj sposobnosti“ izračunavanja u svojoj glavi, drugi pukoj veličini njegova mozga! Mi smo pak, tijekom dugog i intenzivnog razdoblja lova na teško uhvatljive procese Gaussova uma, nakon što smo temeljito usvojili iste znanstvene podloge na kojima je on stajao, pronalazili, sve češće, da je Gauss znao da svemir ima svojstvo podložno otkriću, te je prilazio svojim proučavanjima istom vrsnoćom uma koju Quadrivium izražava: proučavanje mnogoznačnika i međusobno spojenih karakteristika znanosti, držeći uvijek na umu njihovo jedinstvo. U tome leži prednost Gaussovog razmišljanja nad svim njegovim suvremenicima: u području epistemologije, radije nego bilo kojoj posebnoj škrinji magičnih trikova, koje je on posjedovao u većoj mjeri od svih drugih.

Stoga, u tom duhu otvaramo vam vrata igrališta ideja koje smo konstruirali za vaše uživanje, kao i za politički strahovito nužan razvoj okosnice „probuđenih umova“ po riječima Platona, u suprotnosti sa potamnjelim i nemoralnim, koji su odveli ljudsku civilizaciju do ruba katastrofe u rasponu od zadnjih nekoliko desetljeća.