Frederick Douglass: 'Znanje onesposobljuje dijete da bude rob'

Fredericku Douglassu je kao robu bilo zabranjeno učiti pisati i čitati. Za svako podučavanje roba vlasnik je počinio zločin pred zakonom. No Douglass se samostalnim naporima uspio izdići iz svog ropstva. Bio je izvor nadahnuća u radu Martina Luthera Kinga i njegove obitelji. On je naime bio jedan od vođa američkog Pokreta za građanska prava u 19. stoljeću kao i jedan od Abraham Lincolnovih časnika u borbi za spas Unije (koja je kasnije prerasla u SAD).

Iako se ovdje radi o slučaju jednog američkog crnca, rođenog u ropstvu, njegov primjer je univerzalan. Možda bi mogao nadahnuti i dati poriva nama da se konačno otarasimo našeg ropstva:' ...tama kraljuje nad boravištima porobljenih, a 'kako je velika ta tama'!

1.prosinca 1850. Frederick Douglass održao je govor pod naslovom „Priroda ropstva“, u Rochesteru u državi New York, u kojem je naglasio da je rob, kojeg njegov gospodar svojim postupkom pretvori u zvijer, još uvijek čovjek i jedno od velikih oružja koje se može dati u ruke tog roba je pravo na učenje.

„Rob je čovjek“, rekao je Douglass, „ 'na sliku Božju' ali 'nešto niži od anđela''. Posjedujući dušu, vječnu i neuništivu... nadaren je onom tajanstvenom moći pomoću koje se čovjek vine u visine iznad predmeta vremena i ćula, i shvati, neumirućom upornošću, nadahnjujuću i uzvišeno slavnu ideju Boga. Upravo takvo biće je dotučeno i razoreno. Prvi čin ropstva je ukaljati i nagrditi ona svojstva svojih žrtava po kojima se čovjek razlikuje od stvari, a ljudi od vlasništva. Prvi mu je cilj uništiti svaki osjećaj visoke moralne i vjerske odgovornosti. Svodi čovjeka na puki stroj. Odcijepi ga od njegovog Stvoritelja, skriva pred njim zakone Boga, i ostavlja ga da tapkajući traži svoju stazu iz vremena u vječnost u mraku, pod proizvoljnim i despotskim jarmom krhkog, izopačenog i griješnog bližnjega....

„Ropstvo nije ništa suprotnije savjesti nego razumu. Zločin učiti roba čitati kažnjava se oštrim globama i zatvorom, a u nekim slučajevima čak i smrću.... Velika skupina robovlasnika gleda na podučavanje kod robova kao na krajnje rušilački čin protiv sustava ropstva ....

„Na jugu se jako dobro zna da školovanje roba čini nezadovoljnim ropstvom, i opremi ga moću koja će mu otvoriti blaga slobode. A budući da je cilj robovlasnika zadržati potpunu ovlast nad svojim robom, na stalnom je oprezu glede toga.... Roba se najopreznije čuva od školovanja, jer ono predstavlja prijeteće a možda i najopasnije utjecaje. ... Kao opće pravilo, onda, tama kraljuje nad boravištima porobljenih, a 'kako je velika ta tama'! “.