Borba za nacionalni suverenitet:

NESTOR KIRCHNER Predsjednik Argentine

[Govori Nestora Kirchnera 30. ožujka i 2. travnja 2006., Buenos Aires]

ARGENTINSKI PREDSJEDNIK NESTOR KIRCHNER UKAZUJE DA JE „ULTRAMONTANI NACIONALIZAM“ STAJAO IZA VOJNE DIKTATURE OD 1976. – 1983., ČIJI SU KUKAVIČKI GENERALI KRENULI U RAT 1982. da bi spasili vlastitu kožu. Govoreći na 24. obljetnici argentinskog ponovnog preuzimanja Malvinskih otoka [ili kako ih Britanci nazivaju Falklandskim otocima] 2. travnja 1982. Kirchner je na dirljiv način odao počast hrabrim vojnicima i mornarima koji su se borili u ratu protiv Britanije podvukavši da je ponovna uspostava vlasti nad Malvinskim otocima „veliki nacionalni cilj“ koji ne će nikad biti napušten. No bio je nemilosrdan prema junti čija je „neodgovorna“ odluka da krenu u rat „ukazala na mnoge nedostatke koje su ti tehničari strave imali kad su se trebali boriti u pravim bitkama“. Služeći se riječima koje inače upotrebljava samo Lyndon LaRouche, Kirchner je označio sinarhističke sile koje su postavile na vlast diktaturu 1976. nazivajući ih riječima „ultramontani nacionalizam“.

Podsjetimo se da je vojna junta preuzela Malvinske otoke podrazumijevajući da će SAD okrenuti glavu i ne će ući u savez s Velikom Britanijom, koja je zauzela otoke 1833. Dužnosnici Državnog Tajništva u biti su to obećali junti. Ta junta izgubila je svaki ugled kroz šest godina mrcvarenja stanovništva i gospodarskog uništavanja. No kad je čitava Ibero-Amerika eksplodirala nacionalnim potporama Argentini, i to zbog njihove ideje korištenja bombe zaduženja kao oružja protiv Wall Street-a i Londona, SAD rukovođen Henryjem Kissingerom pridružile su se Margareti Thatcher i NATOu da „održe lekciju Argentini“.

No hrabri i domoljubni odgovor argentinskog naroda mora se odijeliti od kriminalnog djela junte, rekao je Kirchner. U stvarnom smislu, rat je „oltar naše domovine heroizmu njenog stanovništva“. Vojnike su odaslali u rat brojno u manjini, slabo opremljene. „No oni nisu ronili suze. Držali su naš stijeg visoko s dostojanstvom i časti“, i položili su svoje živote za svoju zemlju „unatoč strateške i političke grješke onih koji su tada nezakonito vladali.“ Na kraju rata vratili su se kućama u tišini, zanemareni i napušteni kao da se trebaju nečega sramiti. „Dragi Bože! Jadna Argentina... Trebali smo im dati dobrodošlicu kao narodnim junacima! Poraz od moćnika nije važan. Važno je bilo dostojanstvo onih koji su otišli [u rat] i dali sve od sebe.“

„Ultramontani ili izolacionistički nacionalizam ne smije nikad uzeti mjesto demokratskom i domoljubnom nacionalizmu zasnovanom na volji naroda“, rekao je Kirchner. Uzevši na metu građane koji su podupirali juntu zapazio je dok su TV izvješća „govorila da pobjeđujemo, [ti građani] stajali su tamo i bodrili taj ultramontani nacionalizam“. Kasnije su mnogi od njih kao i gospodarska sila koja je podupirala juntu nestali i nije ih bilo da bi pomogli palima ili onima koji su se borili ili pomogli samoj Naciji. Važno je da sve ovo zadržimo u svom sjeđanju, opomenuo je Kirchner, „jer mnogi od tih interesa nastavljaju svojim radom još danas u Argentini“. Argentinski je Predsjednik snažno govorio da „napori naših ljudi i vlade idu za obnovom opće dobrobiti ... i to nam daje nade da ćemo vidjeti zemljište naših otoka i obalnih područja koja ih okružuju, ponovno u funkciji i pod argentinskim suverenitetom“.

MOJA ZADAĆA ... JE IZGRADITI NACIJU, PRAVIM RADOM, PA I UZ POGREŠKE ALI JA ŽELIM POMOĆI U IZGRADNJI NACIJE, DOMOVINE, DRŽAVE ZA SVAKOGA“. U govoru od 30. ožujka kojeg je održao u Predsjedničkoj palači da bi objavio ulaganje u novo-otvorenu državnu komunalnu tvrtku AySA, Nestor Kirchner je ponovio svoju obvezu da stavi opcću dobrobit čitavog stanovništva iznad grabežljivih financijskih interesa, kao što su „stočni baruni“, koji odbijaju pregovore s vladom za sniženje cijena mesu. „Moramo zaštititi domaće tržište, moramo zaštititi Argentince“, opomenuo je. Prizvao je znakovito u pamet da je Seosko Društvo, skup velikih zemljovlasnika, koji bi radije pustili „tržištu“ da odredi cijenu govedine, ista ta skupina podržala je vojni udar 1976., opominjući tada da bi bilo nepametno imati „brzopleti“ povratak na demokraciju 1983. Demokracija „je samo za njih, samo za njihove interese i interese kojima oni služe. Znam da mnogi ne će voljeti ovo što govorim, no to je istina“.

„Čast mi je“, rekao je Kirchner, da država preuzima koncesiju koju je nekad vodila francuska komunalna tvrtka Suez. Zahvalio je vođama radnika i radnicima u slušateljstvu koji će graditi nove komunalne projekte AySAe, „zbog hrabrosti i oduševljenja“ u tom pothvatu.

Dok je Kirchner govorio, pristaše su davali podršku izvan Casa Rosad(a)-e glasno plješčući svakom činu protiv Sueza i otvaranju AySA. Uzvikivali su: „Tako treba! ... Pingvin u srcu! ... Tu su momci [spremni za borbu] za oslobođenje!“ Kirchner koji dolazi iz najjužnije pokrajine Santa Cruza, ima nadimak „Pinguino“. Čuvši za to Lyndon LaRouche je dosjetljivo rekao „naravno, oligarhija ga mrzi—oni misle da pingvini ne mogu letjeti!“

[Govor Nestora Kirchnera, General Pacheco, 4. travnja 2006., Buenos Aires]

PLAĆE RADNIKA NISU UZROK INFLACIJE, REKAO JE PREDSJEDNIK KIRCHNER u svom govoru 4. travnja pri predstavljanju novog modela Volkswagena izrađenog u cjelini u Argentini. „Radnici rade svaki dan da bi svojim obiteljima omogućili bolji životni standard ... oni ne kontroliraju cijene“. Problem je u tome „što postoje stanoviti interesi koji žele veću dobit nego što im pripada... Moraju shvatiti da napredak Argentine mora doseći sve domove, tako da dobijemo naciju za i sa svim Argentincima“. Pozvao je poslovne ljude, koji često prigovaraju o zahtjevima za bolje plaće, da pokažu „veću odgovornost“ i porade s radnicima „tako da bi zajedno mogli riješiti probleme mudrošću i odgovornošću“.

Kirchner je bio ushićen da je Volkswagenov model proizveden u tvornici General Pacheco „proizveden uglavnom od argentinskih autodijelova“, dodavši oduševljeno da se „proizvodnja autodijelova vratila u Argentinu! Osnovna industrija se vratila!“

Visokokvalificirane radnike se ranije smatralo „viškom“ u Argentini, rekao je, i prema njima se odnosilo kao neželjenim prognanicima. „Teorije iz 1990. – 1999. govorile su da ne možemo proizvoditi, da moramo sve uvoziti, da je industrija u Argentini staromodna ideja—neki ljudi to još uvijek misle—i da mi bjelodano moramo biti gospodarstvo pružanja usluga i raditi unutar međunarodne podjele rada“. Ovu bismo ideologiju morali „definitivno zabraniti“ u našoj zemlji, „tako da naša voljena plava i bijela zastava ponovno zaštiti sve nas, tako da svi imamo ista prava, tako da naša sveučilišta budu ponovno otvorena svima, i da [dolični] posao postane dnevno pravo“.

[La nacion, Clarin, 5./4./06. Belo Horizonte]

BANKARSKI KARTEL PADA U LUDILO NAD KIRCHNEROVIM „ZASTRANJIVANJEM S TRŽIŠTA“. Institut of International Finance (IIF), bankarskog kartela pustio je u optjecaj histerični izvještaj sa godišnje skupštine Inter-American Development Bank-e (IADB) [Inter-američke banke za razvoj] u Brazilu, opominjući Argentinu da će njen propust u uporabi „mehanizama tržišta“ u kontroli cijena, odnosno uporaba kontrole cijena umjesto toga, odvesti je u ogromne probleme. „Monetarno prilagođenje“ jedino je pravo rješenje, pjenio se izvještaj.

Autor izvještaja, Nader Nazmi, opomenuo je da bi rastuća inflacija mogla dovesti do spirale plaća na više, na koju bi Argentina mogla odvratiti čak i „agresivnijim odgovorima“, udaljujući je „sve dalje od tržišta“. Inflacija bi mogla doseći 15% ove godine i 18% u 2007., ako Kirchner propusti aktivno djelovati, piše u IIF dokumentu.

Potpredsjednik IIFa, William Rhodes iz Citibank-e uprizorio je veliku predstavu škripanja zubima na tom istom sastanku, jadikujući da Argentina „nema plan“ pomoći posjednicima obveznica („starim zaduženicima“) [grabežljivoj pošasti] koji nisu sudjelovali u preustroju duga 2005. Zaboravite to, kazao je član argentinske delegacije. „Stari zaduženici su samo zakonska glavobolja, jer smo mi već dokazali da Argentina može pristupiti tržištima bez rješenja tog problema“. Sve dok je Kirchner Predsjednik, izjavio je on, „ne će se isplatiti nijedan dolar“ posjednicima obveznica koji su izostali (bojkotirali!) iz nagodbe o preustroju duga. Ministar financija Miceli isto je tako napomenuo da je argentinski Kongres donio zakonsku odluku kojom stavlja van zakona otvaranje novih pokušaja zamjene [obveznica] duga.

Dok praktički nesuverena Hrvatska hrli u sve dublji gubitak suvereniteta i to bez većih prosvjeda, čak i bez jadikovanja, prema riječima predsjednice Schillerovog Instituta kao "najgluplja telad koja sama odabire svog koljača" ovdje želimo ukazati da postoje i različita tumačenja stvarnosti i različita politička stajališta, koja podložni mediji ne donose ili ne smiju donositi pred javnost.

Kao uvod u nekoliko prikaza te 'skrivene' stvarnosti ponudili bismo prikladne misli iz pera idejnog vođe Schillerovog instituta, Lyndona H. LaRouchea mlađeg. [Magazin Fidelio, jesen 1996., monografija Leibniz s Riemannovog stajališta]

" Ovo mnoštvo gadnih stvorenja razlikuju se samo kao razni uzorci zaraznih nametničkih ušiju.